Predstavljena knjiga
LIBER AMICORUM ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ
Od kaznenog prava do viktimologije

i

Krajem prošle godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljena je knjiga „LIBER AMICORUM ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ Od kaznenog prava do viktimologije“. Rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš i dekan Pravnog fakulteta prof. Željko Potočnjak obratili su se nazočnima s par riječi o radu profesora Šeparovića na Sveučilištu i Pravnom fakultetu u Zagrebu. Promociji su nazočili rodbina, prijatelji i brojni bivši studenti profesora Šeparovića, danas istaknuti suci Vrhovnog suda, Ustavnog suda, ugledni odvjetnici, nastavnici i asistenti Sveučilišta. Prof. Davor Krapac i prof. Ksenija Turković, u svojim izlaganjima ukazali su na znanstveni i politički rad i zasluge prof. Šeparovića. U izlaganju prof. Ante Vukasovića pod naslovom Hrvatski žrtvoslov i organizator žrtvoslovlja u Hrvatskoj i svijetu podsjetio je na riječi prof. Šeparovića sa Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa održanog 1998. godine u Zagrebu: "Žrtve su temelj Republike Hrvatske. Hrvatski žrtvoslov tek smo počeli pisati. Veliki je posao pred nama." Poželio je predsjedniku HŽD-a "da i dalje uspješno vodi naše Društvo i predvodi hrvatske žrtvoslovce sve dok ne istražimo hrvatske žrtve, dok ne napišemo hrvatski žrtvoslov, objavimo istinu o žrtvama i počiniteljima zločina i time iskažemo svoju zahvalnost, počast i poštovanje prema hrvatskim mučenicima.
Svečanost je uveličao profesor emeritus maestro Tonko Ninić, svirkom jedne sonate Johanna Sebastiana Bacha na novoj violini koju je izradio naš graditelj violina prof. Ivan Zanjko, profesor fizike, kemije i biologije, a nedavno je dobio veliko priznanje na međunarodnom natjecanju glazbara u Cremoni. 

Rektor magnificus dr. Aleksa Bjeliš, koji je po prvi puta dao novouređene prostorije Aule Sveučilišta za jednu ovakvu svečanost, naglasio je ulogu prof. Zvonimira Šeparovića kao nekadašnjeg rektora Sveučilišta u Zagrebu, a koji je ovdje započeo prije dvadeset godina velike značajne reforme Sveučilišta i iznio ideje koje su i danas aktualne. Dekan Pravnog fakulteta prof. Potočnjak naglasio je veliku ulogu prof. Šeparovića kao profesora ovog fakulteta kao prodekana, a potom i dekana Fakulteta koji je odgojio brojne generacije pravnika, a kao ministar vanjskih poslova značajno doprinio stvaranju nove Hrvatske ostvarenjem našeg prava na samostalnu i suverenu državu, a kao ministar pravosuđa Vlade RH poznat je po Bijeloj knjizi o suradnji s Haškim sudom i po tužbi protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) za počinjene zločine agresije prema Republici Hrvatskoj koju je u ime Vlade RH podnio Međunarodnom sudu pravde u Haagu. 

Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš

Prof. dr. sc. Željko Potočnjak, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Profesor emeritus maestro Tonko Ninić, prof. dr. sc. Davor Krapac,
prof. dr. sc. Ksenija Turković i prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović

Sudac Ustavnog suda prof. dr. sc. Davor Krapac

Akademik Josip Pečarić

Predstavljanje knjige vodila je prof. dr. sc. Ksenija Turković, prorektorica Sveučilišta,
najbolja studentica i najuspješnija profesorica prof. Šeparovića.

Prof. Šeparović i Aleksandar Maršavelski

Prof. dr. sc. Ante Vukasović

Hrvatski Vitez Marko Veselica

Sestra prof. Šeparović Zorka Buneta, supruga Branka,
dekan Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Željko Potočnjak

Profesor emeritus maestro Tonko Ninić, Sunčana Roksandić Vidlička,
prof. dr. sc. Davor Krapac, mr. sc. Vanja Ivan Savić,
prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer,
prof.dr. sc. Zvonimir Šeparović i prof. dr. sc. Ksenija Turković

Prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović sa sinom Borutom, 
osnivačem kazališne skupine Montažstroj,
umjetničkim voditeljem, redateljem i koreografom.

Prof. Šeparović s Ivanom Debeljakom, mag. iur., svojim studentom
i rizničarom Hrvatskog žrtvoslovnog društva.

Predstavljena knjiga LIBER AMICORUM ZVONIMIRA ŠEPAROVIĆ
Od kaznenog prava do viktimologije“

Prof. Šeparović u društvu s prim. dr. sc. Ljubomirom Radovančevićem
i Sunčanom Roksandić Vidlička

Gđa Zorka Buneta, sestra prof. Šeparović

 Prof.dr. sc. Zvonimir Šeparović, publicist Josip Jozo Suton,
tajnica Hrvatskog žrtvoslovnog društva Jadranka Lučić
i član Hrvatskog žrtvoslovnog društva Željko Čelić.

Zgrada Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta

*****

Predstavljamo knjigu i čitateljima portala:

LIBER AMICORUM IN HONOREM ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ

Zbornik radova (Liber amicorum) pripremljen je u čast 80. rođendana profesora emeritusa1  Zvonimira Šeparovića u nakladi Pravnog fakulteta u Zagrebu 2009. godine.           
Liber amicorum (Zbornik radova) u čast prof. Šeparovića rezultat je zajedničkog rada u prvom redu članova Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i svih autora (26) koji su dali ukupno 22 priloga (rada). Ovu opsežnu knjigu (518 stranica) obilježava raznolikost tema i stilova, međunarodni sastav autora (8) i višejezičnost.

To je razumljivo jer se i prof. Šeparović od 1961. kontinuirano javlja u domaćim i stranim stručnim i znanstvenim časopisima i publikacijama tretirajući raznovrsne pravne i društvene teme. Iz bibliografije njegovih radova (1961. - 2009.), a taj popis je (raznovrstan i impozantan) i sastavni dio Zbornika2 vidljivo je da je prof. Šeparović iznimni poznavalac brojnih društvenih, a osobito pravnih područja, da posjeduje veliku opću kulturu i sposobnost za duboke analize redovito vezane za aktualne društvene probleme.3 S obzirom na širinu njegovih interesa i područja djelovanja teško je reći koje je njegovo najveće postignuće na akademskom planu u sveučilišnoj, stručnoj i znanstvenoj zajednici. Ipak, većina će se složiti da se u pola stoljeća njegove akademske karijere njegova najveća zasluga sastoji u velikom nemjerljivom doprinosu razvoju viktimologije4 u svijetu, te postavljanju temelja za njezin razvoj u Hrvatskoj. "On je prvi hrvatski viktimolog i to će zauvijek ostati"5 - konstatiraju i njegovi kolege i nastavljači njegovog djela s katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojoj je prof. Šeparović proveo gotovo čitav radni vijek.

O tom radu prof. Šeparovića kao prvog hrvatskog i svjetski poznatog i priznatog viktimologa, piše u Zborniku prof. dr. Ante Vukasović u prilogu pod nazivom "Hrvatski žrtvoslov i organizator žrtvoslovlja u Hrvatskoj i svijetu."Njegova je rasprava strukturirana iz tri dijela: Povijest (hrvatskim) žrtvama posvećena, Hrvatsko žrtvoslovno društvo i Doajen hrvatskog i svjetskog žrtvoslovlja i u tom dijelu prikazuje dugotrajnost, dosljednost, širinu i bogatstvo žrtvoslovnog djelovanja prof. Zvonimira Šeparovića "... što mu osigurava počasno mjesto doajena hrvatskog i svjetskog žrtvoslovlja" kako konstatira prof. Vukasović6.  Da to nisu puke riječi dovoljno je pročitati ovaj akribični rad u kojem je dat pregled rada Hrvatskog žrtvoslovnog društva od osnivanja 1990. (kojeg je prof. Šeparović predsjednik od osnutka) i rad i uloga prof. Šeparovića na utemeljenju Svjetskog žrtvoslovnog društva - World Society of Victimology - WSV (SR Njemačka, Muenster  1979.), kojeg je bio potpredsjednik (1982. - 1985.) predsjednik (1985. - 1989.), a zatim postaje počasni predsjednik, te potom i njegov predstavnik pri Ekonomsko-socijalnom vijeću OUN u Beču.

Prof. Šeparović je utemeljitelj i voditelj (zajedno s prof. Gerd Ferdinand Kirchoffom - Njemačka) Međunarodnog poslijediplomskog studija iz viktimologije koji se već 25 godina održava u Dubrovniku - o tome u Zborniku piše Aleksandar Maršavelski, mag. iur. iz Ministarstva pravosuđa, pod nazivom: XXV poslijediplomski tečaj iz viktimologije (Dubrovnik, 2009.).

Prof. Šeparović je u povodu ove obljetnice priredio i posebnu publikaciju; a značaj ovog tečaja i jubileja potvrđuje i činjenica da je i u inozemstvu izišla publikacija posvećena jubileju i utemeljiteljima, a sadašnji predsjednik Svjetskog viktimološkog društva (John P. Dussich) kaže: "... On je (tečaj - opaska autora) i dalje jedan od najvrednijih elemenata rada WSV-a".

U Zborniku su obrađene i druge viktimološke teme kao npr.: Viktimizacija turista, te nedostatak informacija i usluga (Jan van Dijk - Nizozemska), Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i u međunarodnom kontekstu (Ana-Maria Getoš, asistentica, Pravni fakultet Zagreb), Dimenzije viktimizacije mučenja: rasprava u Europi u vrijeme prosvjetiteljstva i suvremena borba protiv policijskog mučenja u Indiji (Gerd Ferdinand Kirchhoff, (Japan) i Solomon Raja, Pandian, Indija), Spolna prisila i silovanje - kazneno-pravni i viktimološki napeti odnos dvaju bića - Damjan Korošec, Slovenija), Žrtve terorizma: u potrazi za posebnom pažnjom? (Rianne Letschert, Marce Groenhuijsen i Antony Pemberton, Nizozemska), Žrtve ili počinitelji, nužnost prilagodbe potrebama djece  (prof. Ksenija Turković, Pravni fakultet Zagreb).

I u drugim radovima objavljenim u zborniku obrađuju se ili samo dotiču (i) teme o žrtvama i stradavanju ljudi, dakle viktimološke teme, ne slučajno. Očito je i to rezultat činjenice da se je prof. Šeparović zadnjih godina i desetljeća potvrdio kao vodeći hrvatski i jedan od vodećih svjetskih viktimologa. Uostalom trećina autora priloga dolazi iz inozemstva (Nizozemska, Japan, Indija, USA, Slovenija i  Makedonija) što svjedoči i o međunarodnom ugledu prof. Šeparovića.7  Nije nam poznato da je neki drugi hrvatski pravnik - znanstvenik koji radi i živi u Hrvatskoj postigao takav međunarodni ugled!

U Zborniku ima i niz drugih vrsnih priloga iz raznih pravnih a osobito kaznenopravnih područja od "Haga do dvojbi u vezi s čedomorstvom" - reče i napisa netko. Upozorili bi ovdje samo na još tri priloga i to Mirjana Damaške našeg svjetski poznatog profesora prava na također svjetski poznatom Pravnom fakultetu Yale, SAD, koji u svom radu: Rimska crkva i korjeni kaznenog prava istražuje i nalazi veliki doprinos crkvenih pravnika kanonskog prava u polaganju temelja modernih koncepcija individualne odgovornosti!

Drugi je prilog rad Lea Cvitanovića, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu koji u radu: "Moć nadzora: kriminalno-političke i kaznenopravne implikacije tehnologijskog - informacijskog iskoraka 21. stoljeća, vrlo zanimljivo razlaže naizgled futuristički, o pomacima koji dolaze i transformiraju politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, od kazne kao glavne kaznenopravne sankcije prema politici temeljnog na nadzoru i informaciji kao njegovu supstratu. Treći je prilog Marka Petraka, profesora rimskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji u svojim radovima veoma uspješno povezuje rimsku pravnu tradiciju sa suvremenim (europskim) pravom.8  Rad nosi naziv: Nastanak zablude (error) kao pravne ustanove.

Liber amicorum in honorem Zvonimir Šeparović sjajno je stručno i znanstveno djelo, trajan i zaslužen spomen čovjeku koji je život posvetio struci: kao nastavnik, znanstvenik, praktičar, stručnjak, humanist... koji neprestano pomaže, uči, promiče zaštitu ljudskih prava i sloboda osobito zaštitu prava žrtve u najširem smislu, i kako reče jedan od autora posvećen je "...s dubokim poštovanjem, čovjeku čiji je cjelokupan znanstveni opus, napose najvažnija djela, inspiriran upravo postulatom zaštite temeljnih ljudskih sloboda i prava" 9

Iz dosadašnjeg izlaganja moglo bi se pomisliti da je prof. Šeparović svoj znanstveni i stručni rad posvetio samo viktimologiji, dakle jednoj subspecijalističkoj, uskoj i nedovoljno poznatoj grani prava odnosno kaznenog prava. Prevario bi se. Profesor se je prije svega posvetio kaznenom pravu u svim njegovim aspektima, ali i medicinskom pravu, posebno etičkopravnom pristupu medicini (granice rizika), kriminologiji i socijalnoj patologiji, kazneno prometnom pravu... ne zaboravljajući nikada da je prije svega sveučilišni nastavnik kazneno-pravnih znanosti i da svojim studentima treba pružiti prikladne udžbenike, stručne priručnike, napisavši kao autor ili koautor knjige Krivično pravo - posebni dio, zaštita čovjeka i njegovih vrijednosti, Kriminologija i socijalna patologija, Kazneno ovršno pravo i uvod u penologiju...

Upravo kao sveučilišni nastavnik ostvario je blistavu karijeru na Pravnom fakultetu od asistenta (1961.) docenta, izvanrednog do redovnog profesora i profesora emeritusa. Obavljao je i funkciju predstojnika katedre za kazneno pravo i Zavoda za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju, čiji je i utemeljitelj, prodekana (1975/76) i dekana Pravnog fakulteta (1985/86), te rektora Sveučilišta u Zagrebu (1989/91). Doktorat pravnih znanosti postigao je na Sveučilištu u Ljubljani. Usavršavao se je i koristio prestižne međunarodne stipendije kao npr.: stipendije Humboldtove Zaklade Njemačke, koju je koristio na svjetski poznatom Max-Planck-Institutu za strano i međunarodno kazneno pravo, Freiburg, Njemačka(1963/65), Köln, Berlin (1979), i Fulbrightove stipendije (Warrensburg, MI, SAD, 1972/73). Predavao je na sveučilištima i skupovima u većem broju zemalja na svim kontinentima...

Među stotinama i tisućama sveučilišnih profesora drevnog zagrebačkog Sveučilišta (osnovano 1669.) njegovo će ime biti trajno zapisano zlatnim slovima među njegovim velikanima.

Sve to nije ga udaljilo od njegovog zavičaja. Trajno mu je ostao privržen (rođ. je 14. rujna 1928. u Blatu na Korčuli). Školovao se u Blatu, Dubrovniku, Splitu, (maturirao 1947.) i Zagrebu (Pravni fakultet, diplomirao 1953.). Radio tijekom studija u novinarstvu (Studentski list, Radio Zagreb), a nakon diplomiranja proveo nekoliko godina u pravosuđu: Kotarski sud u Krapini, Okružni sud u Zagrebu i Okružni sud u Karlovcu (1955. - 1961.). Bio je (i jest) spona između Blata i rodnog otoka Korčule (Društvo Vela Luka u Zagrebu proglasilo ga je svojim počasnim članom!) i Zagreba gdje se je trajno nastanio. Osobito je proučavao blatsku dijasporu i raseljenost mještana Blata diljem svijeta i o tome pripremio, napisao, uredio i izdao opsežnu knjigu (1982.) Od Sydneya do San Franciska koja će ostati i spomenik i nezaobilazni izvor podataka o blatskom iseljavanju i iseljeništvu, toj bolnoj rani ne samo Blata i blaćana već i cijele nam Domovine. Sudjelovao je kao član uredništva i kao suradnik u pripremanju Blatskog ljetopisa, povremenika čiji je nakladnik Društvo blaćana i prijatelja Blata u Zagrebu, koje je prof. Šeparovića proglasilo počasnim članom Društva; znanstveno i stručno intenzivno se je bavio i proučavanjem i izdavanjem Statuta grada i otoka Korčule iz 1214. godine - prvog hrvatskog statuta velike univerzalne pravne i društvene vrijednosti. Suorganizator je veličanstvene proslave u prigodi obilježavanja 200. obljetnice dolaska moćiju sv. Vincence u Blato (1995.) i u ulozi urednika i voditelja znanstvenog skupa priredio Zbornik radova Duhovni i svjetovni obzori Blata na Korčuli.10

Odajući mu priznanje Općina Blato mu je dodijelila svoje najviše priznanje (2004.) Zlatni grb Općine Blato "kao znak zahvalnosti za njegov doprinos hrvatskom pravosuđu, međunarodnom priznanju Republike Hrvatske te promicanju ugleda i vrijednosti Blata i otoka Korčule!.11

Upravo u vrijeme međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. 2. 1992.) bio je ministar vanjskih poslova u Vladi nacionalnog jedinstva Republike Hrvatske (1991/92), a zatim i prvi veleposlanik i stalni predstavnik RH pri UN u New Yorku (1992).12 Ministar pravosuđa u Vladi RH bio je 1999/2000. Već do tada uspostavljene međunarodne veze (kao profesor, dekan, rektor, utemeljitelj i predsjednik Svjetskog žrtvoslovnog društva,...) omogućile su mu da lakše i brže promiče interese RH u inozemstvu.

Još puno toga bi se moglo nabrojiti i napisati o životu i radu prof. Šeparovića13 ali u nastavku lapidorno donosimo tek neke natuknice.

- Dobitnik je Nagrade "Božidar Adžija" za istaknuto djelo iz društvenih znanosti za knjigu "Kriminologija i socijalna patologija" (1983.)

- Glavni i odgovorni urednik glasila Hrvatskog žrtvoslovnog društva: "Viktimologija časopis za pitanja stradanja ljudi".od 1992.

- Član je većeg broja međunarodnih organizacija, među kojima: American Society of Criminology, American Society of Law and Medicine, World Society of Law and Medicine, International Assotiation  of Penal Law i dr.

- Član je izdavačkog savjeta: Medicine and Law,(Israel), International Bulletin of Law and Mental Health (SAD).

- Voditelj Središnjice za genocid i ratne žrtve "Documenta Croatica" od 1993.

   - Predsjednik vijeća potpore Projekta za humanitarnu i medicinsku pomoć pučanstvu Bosne i Hercegovine od 1995.

- Član Europske akademije znanosti i umjetnosti od 1994.

- Član Družbe Braće hrvatskog zmaja - Zmaj korčulanski IV od 1997.

- Vitez velikog križa, Reda malteških vitezova, Ontario, Toronto, Kanada, 2001.

- Dopredsjednik Nacionalnog bioetičkog povjerenstva za medicinu Vlade RH od 2003.

- Član Hrvatskog diplomatskog kluba od 2002.

- Dobitnik najvišeg odličja WSV Hans von Hentig Award,  Montreal 2000.

- Član Hrvatskog centra PEN-a.

- Počasni građanin New Orleansa, SAD.

- Stalni izabrani promatrač Svjetskog povjerenstva za etiku znanosti i tehnologije u UNESCO-u.

Temperament, iskustvo, rad, znanje i povezanost s ljudima i njihovim stradanjima14, ali i s kolegama u struci, usmjeravali su i usmjeravaju djelovanje Zvonimira Šeparovića u osebujan i upečatljiv stil njegovog svekolikog aktivizma i osobnog, profesionalnog i društvenog. Kao takav može poslužiti kao izvor nadahnuća nadolazećim generacijama.

Izvor: HŽD – Hrvatsko žrtvoslovno društvo

Vezani članak:

PETI HRVATSKI ŽRTVOSLOVNI KONGRES

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar