Karapandža, ili kako se svi prave ludi
U Dnevniku Hrvatske televizije vidjeli smo prilog o izlasku još jedne knjige recepata u izdanju Profila. Jedna kuharica sigurno ne bi ušla ravno u Dnevnik da ju nije napisao Stevo Karapandža, legendarni zagrebački kuhar, koji je u socijalizmu, kroz svoje tada vrlo obično zanimanje, postao zvijezda ne samo u Hrvatskoj, nego totalno, od Vardara pa do Triglava.
Nekadašnja ogromna popularnost tog hrvatskog Jamiea Oliviera, koji je od kuhače napravio spektakl davno prije nego što će svjetsku hedonističku scenu šarmirati britanski Goli kuhar, vezana je uz kratki kulinarski show Male tajne velikih majstora kuhinje. Emisija je u osamdesetima svaki dan išla na HTV-u prije Dnevnika. Sponzorirala ju je Podravka pa se u svaki Karapandžin recept obavezno dodavala vegeta, a jela je na kraju kušao Oliver Mlakar.
To je bilo zgodna stvar. Ali Karapandža i njegove Male tajne zapravo nisu osvojili publiku tadašnjih republika i autonomnih pokrajina ni receptima, ni vegetom, nego nekim čarobnim dahom Zapada koji jede u rafiniranim restoranima, a ne u društvenoj prehrani gdje sve miriše po zapršci, dinstanom luku i kranjskim kobasicama.
Dakle, u Zagrebu je sada izašla Karapandžina kuharica s 300 recepata za štrukle i štrudle, Karapandža ju je osobno promovirao i svi su mediji srdačno izvijestili o tom događaju. Svi su Karapandžu predstavili kao svjetskog čovjeka koji već 20 godina živi u Švicarskoj, gdje ima vrlo uspješan i hvaljen restoran koji vodi sa svojom ženom.
Premda bi elementarni moral zahtijevao da se o hrvatskom majstoru gurmanskih užitaka i švicarskom poduzetniku barem danas kaže još nešto vrlo važno, tome novinari, ni nakon 20 godina, ne prilaze ni na kilometar. HTV-ov prilog mumlja o nekom otkazu i »vremenima nesklonim pojedincima«. To nitko ne razumije, ali ne slučajno, nego zato što se i htjelo da se ne razumije. Zašto je, dakle, Karapandža u Švicarskoj?
E pa taj vrijedni i uglađeni čovjek srpske nacionalnosti, koga se sada oduševljeno svojata i predstavlja kao hrvatsku ikonu, istjeran je 1990. iz Zagreba kao pas.
Karijeru u Švicarskoj sagradio je kao zagrebački izbjeglica sa ženom i dvoje djece, perući tuđe tanjure. Kad je maltretiran i izbačen s šefovskog mjesta u hotelu Holliday Inn, ruku mu nije pružio nitko iz branše, nitko iz Podravke koja ga danas drži na svom portalu i nitko od danas uglednih i bogatih članova zajednice s kojima se dobro znao. Nitko, kao ni tolikima drugima koji su 90-tih doživjeli sličnu sudbinu zbog „pogrešnog“ imena.
Kad bi hrvatsko društvo bilo zrelo, danas bi se s tim vremenima i tim sramotama moglo sa žaljenjem suočiti. No, te zrelosti nema čak ni u Dnevniku javne televizije koja je zadužena za to da otvara oči naciji i da joj pomogne suočiti se sa svojom prošlošću kako bi bila spremna za budućnost.
Izvor: Novi list, napisala Sanja MODRIĆ
Prilog u Dnevniku Hrvatske televizije
PS:
U članku Sanje Modrić čitamo: „...ruku mu nije pružio nitko iz branše, nitko iz Podravke koja ga danas drži na svom portalu i nitko od danas uglednih i bogatih članova zajednice s kojima se dobro znao.“
Dodajmo; nitko mu tada nije pomogao osim jedne osobe, kojoj to Stevo Karapandža do danas nije zaboravo, kako je osobno izjavio u intervjuu kojeg je dao časopisu Arena. Ta osoba je prof. dr. Zvonimir Šeparović, nekadašnji rektor zagrebačkog Sveučilišta, bivši ministar vanjskih poslova i ministar pravosuđa RH, a danas predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Evo te Karapandžine izjave u intervjuu časopisu Arena:
- Bilo je to vrijeme kada su se prebrojavala krvna zrnca. Razne su se priče prele, a ja sa Srbijom nisam imao nikakve veze. Moji su preci oduvijek živjeli u Hrvatskoj. Otac Vladimir je pravoslavne vjere, majka je Hrvatica, kršten sam imenom Stjepan. Nažalost, tada je sve to bilo nevažno. Brojni utjecajni prijatelji nisu imali vremena za mene, a kamo li mi pomoći da se zaposlim. Među rijetkim osobama koje su mi tada ponudile pomoć bio je prof. dr. Zvonimir Šeparović i na tome sam mu i danas zahvalan – priča Stevo koji nije zaboravio ruku prof. Šeparovića pruženu mu u nevolji.
Pa pogledajmo i cijeli prilog s intervjuom na stranicama časopisa Arena, a zatim i veliki članak: iz MZ priloga u Aargauer Zeitungu koji pise o TV-kuharu iz Hrvatske
(kliknite na sliku da ju povećate - pa još jednom kliknite do pune veličine)
Male tajne velikih majstora
Stevo, der TV-Koch aus Kroatien
I na kraju: U predbožićnom broju časopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj, LIBRA broj 26, zainteresirani će naći sjećanja na Stevu Karapandžu Draženke Moll koja je uz svoj članak priložila i jedan Karapandžin recept za tradicionalni božićni objed sjeverozapadnog dijela Hrvatske, patku s mlincima. Ako niste primili Libru, možete ju naručiti na adresi Hrvatski kulturni klub, Postfach, CH-5401 Baden ili hkkch@croatia.ch.
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
Vezani članak:
Veliki majstor s malim tajnama
Legendarni Stevo Karapandža ponovo na malim ekranima
