|
Otkaz
i bolovanje
Dobije li radnik
za vrijeme radne nesposobnosti otkaz koja je nastala usljed bolesti
ili nesreće otkaz - prvo što treba učiniti je ispitati da li je
otkaz pravno dopušten. To znači da treba vidjeti je li vrijeme zaštite
od otkaznog roka na temelju dužine radnog odnosa već isteklo. Zaposlena
osoba je zaštićena od otkaza u slučaju bolesti samo 30 dana bolovanja
u prvoj godini namještenja, a od 2. do pet godina namještenja 90
dana - odnosno 3 mjeseca. Onaj tko je u istom poduzeću zaposlen
duže od 5 godina zaštićen je od otkaza za vrijeme bolovanja na temelju
Obveznog prava 180 dana, t.j. 6 mjeseci.
Zato izrečeni otkaz u ovo vrijeme ne
važi. Ukoliko je poslodavac dao otkaz prije početka bolovanja, otkazni
rok se odgađa sve dotle dok osoba ne bude ponovno sposobna za rad
ili nakon isteka zaštite od otkaza. Otkazni rok u pravilu završava
krajem mjeseca.
Ima slučajeva kada ovaj propis o zaštiti
od otkaza ne važi, a to su:
Kada namještenik dade otkaz sam i oboli. To znači da otkazno vrijeme
istječe u najavljenom roku i nema se zakonsko pravo na produžetak
istoga.
Ako radnik
napravi neki prekršaj koji opravdava momentalni otkaz, poslodavac
ga može s mjesta otpustiti s posla.
Ako je ugovor
sklopljen samo na određeno vrijeme.
Ukratko informacije o dužini otkaznog
roka:
Dužina zaštite od otkaza u slučaju radne nesposobnosti ovisi o dužini
namještenja kod istog poslodavca. I dužina otkaznog roka nije za
sve ista, nego varira od ugovora do ugovora. Ako izričitno ne stoji
u pojedinačnom ugovoru koliko dugo iznosi otkazni rok, onda važi
pravilo iz Obveznog prava - OR koji propisuje slijedeće:
- u prvoj godini namještenja otkazni
rok traje 1 mjesec
- od 2. do 9 godine 2 mjeseca, i
- od 10. godine namještenja 3 mjeseca
Besplatne i pouzdane informacije možete
dobiti u općinskom socijalnom savjetovalištu ili u kant. uredu za
rad.
2004./BA
|
