|
Vladimir Prelog- kemičar umjetnik
Predstavljena knjiga
Ogledi o Vladimiru Prelogu/ Hommage to Vladimir Prelog
Iako se stota godišnjica rođenja hrvatskog i švicarskog kemičara i nobelovca Vladimira Preloga obilježavala 2006., jedna godina bila je prekratak rok da se jubilej tog velikana proslavi na dostojan način pa su se prigodne manifestacije u Prelogovu čast održavale sve do kraja 2008. U te tri godine Vladimiru Prelogu bile su posvećene knjige, simpoziji, izložbe, poštanske marke, prigodni sadržaji za djecu i mlade, njemu u čast podignuta su poprsja u Zagrebu (čak dva), Osijeku i Pragu, a poznati fotograf Šime Strikoman snimio je jednu od svojih milenijskih fotografija objekovječivši oko 300 hrvatskih kemičara unutar siluete Prelogova profila. Sve to pridonijelo je popularizaciji Vladimira Preloga u hrvatskoj javnosti, no ono što je nedostajalo bila je knjiga u kojoj bi na jednom mjestu bili prikupljeni radovi koje su o Prelogu napisali njegovi suvremenici, kolege i učenici. Tog posla prihvatila su se dvojica Prelogovih učenika, dr. Miljenko Dumić i dr. Krunoslav Kovačević, a njihovo djelo ugledalo je svjetlo dana 7. srpnja 2010. kad je u Zagrebu na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) predstavljena knjiga Ogledi o Vladimiru Prelogu/Hommage to Vladimir Prelog.
Uz FKIT, izdavač knjige je Odbor za obilježavanje stote obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga, a riječ je o opsežnoj zbirci znanstvenih, preglednih i novinskih članaka i drugih prigodnih tekstova posvećenih Prelogu i objavljenih od 1940. do kraja 2008. Njihov broj bio je toliko golem da nije mogao biti u potpunosti ukoričen pa je uz knjigu od 616 stranica pridodan i DVD s originalnim preslikama svih tekstova na ukupno 1533 stranice. Najviše tekstova posvećenih Prelogu nastalo je nakon dobivanja Nobelove nagrade 1975., zatim u čast njegovog 80. i 90. rođendana (1986. i 1996.), te povodom njegove smrti 1998. i stote godišnjice rođenja 2006. Kako se knjiga ne bi svela na obično kronološko nabrajanje obrađenih radova, autori su se potrudili na prvih sto stranica, u eseju Ogledi o Vladimiru Prelogu (na hrvatskom i engleskom), predstaviti Prelogov život kroz citate drugih osoba i uz brojne fotografije. Osim Prelogova znanstvenog rada, posebno je istaknuta njegova povezanost s domovinom Hrvatskom, a opširno su nabrojena i sva priznanja koja je Prelog dobio za života i nakon smrti. Zatim na 500 stranica slijede preslike najvećeg dijela radova posvećenih Prelogu, njih 202 od ukupno 300 prikupljenih, koji upotpunjuju sliku o njemu, posebno o njegovom znanstvenom radu i dostignućima.
Na promociji knjige uz autore su se okupili i drugi Prelogovi poštovatelji, a nazočne je najprije pozdravio dekan FKIT-a prof. dr. Stanislav Kurajica koji je ponosno istaknuo da je njegov fakultet jedini u Hrvatskoj na kojem je radio jedan nobelovac, budući da je sljednik bivšeg Tehničkog fakulteta na kojem je od 1935. do 1941. Prelog bio docent Kemijskog odjela. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti govorio je akademik Nenad Trinajstić koji se prisjetio svojih susreta s Vladimirom Prelogom i podsjetio da su danas živa samo dvojica kemičara koji su slušali Prelogova pregavanja dok je bio profesor na današnjem FKIT-u- akademik Dionis Emerik Sunko (koji je u međuvremenu preminuo 16. srpnja) i akademik Smiljko Ašperger. Predsjednica Odbora za obilježavanje stote obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga prof. emer. Marija Kaštelan- Macan podsjetila je projekte i manifestacije kojima je proteklih godina bio obilježen Prelogov jubilej, a u ime recenzenata govorio je prof. dr Vitomir Šunjić (drugi recenzent, prof. dr. Krešimir Jakopčić, bio je odsutan).
O knjizi i njenom nastanku opširnije su govorili autori. Dr. Krunoslav Kovačević je pojasnio da im je cilj bio dokumentirati sve što su o Prelogu napisali drugi, dok je dr. Miljenko Dumić dao presjek Vladimira Preloga kao osobe kroz citate kojima su, kako je kazao, autori pokušali ispričati priču.
Čitajući uvodni esej, a zatim i radove koje su o Prelogu pisali drugi, dobiva se cjelovita slika o jednom od najvećih organskih kemičara 20. stoljeća kojeg su za života nazivali Kraljem kemije, Mozartom organske kemije, pionirom farmaceutske kemije, intelektualnim divom, pionirom stereokemije, a autori knjige, koji su ga kao njegovi učenici i prijatelji dobro poznavali tom su nizu laskavih titula dodali i svoj prilog- kemičar umjetnik. Vladimir Prelog bio je pravi renesansni čovjek, obrazovan i široke kulture, vrstan predavač, ali uz to imao je sposobnost znanost približiti svakom čovjeku. Unatoč svojoj važnosti i ugledu ostao je skroman, rijetko se hvalio i uvijek je isticao doprinos svojih suradnika, od početnika do nobelovaca. Kad je 1975. dobio Nobelovu nagradu za kemiju zbog istraživanja stereokemije velikih organskih i biologijskih molekula, tumačilo se da je to priznanje za njegov cjelokupni znanstveni opus, na što je on skromno odgovorio: „Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina. Ja sam svoj posao napravio. Pri tome se osjećam kao čvorić u velikom tkanju.“ Govorio je da kemiju uči cijeli život pa je i svoju autobiografiju naslovio s „Moja 132 semestra kemije“. Kao istinskog istraživača i znanstvenika, smetalo ga je površno znanje, razbacivanje „megabrojkama“ i nepotrebno gubljenje vremena. No, jednom je duhovito rekao: „I zabluda može katkada biti korisna, ali samo katkada, jer ne otkrije svaki Ameriku ako pođe u Indiju“.
Kako bi istaknuo svoje hrvatstvo, Prelog je volio da ga zovu Vlado, jer su zbog imena Vladimir neki znanstvenici u početku mislili da je Rus. Kao duhovit i vedar čovjek, rado se šalio ili zabavljao sugovornike brojnim anegdotama i rijetko se ljutio, objašnjavajući to neobično niskom razinom adrenalina. Volio je cvijeće i slatkiše i u pravilu nije pio alkohol, osim domaće šljivovice ili graševine. Od sportova bavio se skijanjem i plivanjem, bio je nepušač i nevozač, skupljao je poštanske marke i bio strastveni fotograf. Nije svirao nijedan instrument, ali volio je komornu glazbu, posebno skladatelje Dvořáka, Smetanu i Borodina (inače kemičara), dok je od opera volio jedino Verdijevu Traviatu. Nije bio niti plesač, kao ni njegove kolege Robert Cahn i Christopher Ingold, s kojima je stvorio CIP pravila za označavanje optički aktivnih spojeva, a s njima se zbližio upravo tijekom plesne zabave nakon znanstvenog kongresa u Manchesteru 1954., kad su se kao zakleti neplesači povukli na mirno mjesto i raspravljali o kemiji. Prelogovi prijatelji i suradnici smatraju da je bio fatalist koji je vjerovao u sudbinu i vjerovao da njegov život obilježava brojka pet. Život je naime proveo u pet gradova- Sarajevu, Osijeku, Zagrebu, Pragu i Zürichu, a presudnu ulogu na njegov dolazak u Švicarsku 1941. imalo je, kako je govorio, pet čistih slučajnosti: budući da ga je predsjednik Njemačkog kemijskog društva, nobelovac Robert Kuhn pozvao da održi predavanje u Heidelbergu, poziv je iskoristio da isposluje njemačku vizu, a prije toga upoznao je svog sunarodnjaka, nobelovca Lavoslava Ružičku koji mu je htio rezervirati mjesto na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu. Budući da je Italija zatvorila granice, bila mu je odbijena tranzitna viza, no odlazeći iz konzulata slučajno je sreo svog bivšeg doktoranda Mihu Piantanidu koji je bio pouzdanik konzulata te mu osigurao vizu.
Po dolasku u Zürich brojna radna mjesta ostala su slobodna jer su mnogi obrazovani Židovi otišli u SAD u strahu od progona, tako da je, umjesto da ode u Njemačku, Prelog ostao u Švicarskoj. Iako je bio agnostik, dobro je poznavao Bibliju i često ju je citirao, a klonio se politike i bilo kakvih velikih akcija i demonstracija. Sam je to objašnjavao činjenicom da je kao dječak u rodnom Sarajevu bio svjedok ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i supruge Sofije, što je bio povod Prvom svjetskom ratu. „Od onda sam alergičan na sve nasilne, masovne demonstracije, čak i kad su iz opravdanih razloga“, napisao je Prelog. Iznimku od svog stava pokazao je potpisavši s još 137 nobelovaca apel protiv eksploatacije djece, a kad je njegova domovina Hrvatska 1991. bila izložena srpskoj agresiji, unatoč visokoj životnoj dobi podigao je glas protiv rata i razaranja i među prvima potpisao apele nobelovaca za mir u Hrvatskoj, a poslije i u njegovoj rodnoj Bosni i Hercegovini. Agresiju je nazvao zločinskim luđaštvom ili luđačkim zločinaštvom, a razaranja gradova njegove mladosti poput Sarajeva i Osijeka komentirao je riječima: „Zašto razaraju moje djetinjstvo“ i „Želim opet vidjeti Osijek kao lijep, miran i kozmopolitski grad“. Kad je Švicarska početkom devedesetih godina uvela vize za hrvatske građane, zajedno s uglednim švicarskim Hrvatima, prof. dr. Markom Turinom, prof. dr. Žarkom Dolinarom i dr. fra Šimunom Šitom Čorićem 1995. je predao peticiju švicarskom Ministarstvu vanjskih poslova sa zahtjevom za ukidanje viza. Prelog s Hrvatskom nije nikada prekinuo veze, štoviše, nakon odlaska u Švicarsku dodatno ih je učvrstio održavajući redovito kontakte s hrvatskim kemičarima.
Kao docent na zagrebačkom Tehničkom fakultetu od 1935. do 1941. formirao je Zagrebačku školu organske kemije i istraživački laboratorij u tvornici Kaštel (današnja Pliva) koja je nakon toga izrasla u modernu farmaceutsku tvrtku, a kasnije je u Zürichu prihvaćao mnoge hrvatske kemičare na doktorski i postdoktorski studij te im osiguravao stipendije i specijalizacije i bio im mentor. „Ja to računam u ona dobra djela kada se dođe kod svetog Petra, a on pita: što ste radili? Onda ću ja to navesti kao svoje dobro djelo“, govorio je Prelog, koji je svom bivšem fakultetu i HAZU-u u više navrata poklanjao knjige i časopise iz osobne knjižnice. Hrvatska mu se odužila brojnim priznanjima- primjerice Zagreb i Osijek izabrali su ga počasnim građanima, HAZU počasnim članom, Sveučilište u Zagrebu počasnim doktorom, a njegov 80. i 90. rođendan 1986. i 1996. proslavljeni su prigodnim znanstvenim skupovima. Kad je 1989., za svog posljednjeg posjeta Hrvatskoj primio povelju počasnog građanina Zagreba, citirajući Hermanna Hessea, rekao je: „Domovina mi je tamo gdje se staze mojih prijatelja križaju. Zagreb je još jedna od mojih domovina.“
Još za Prelogova života, 1996., Pliva i Hrvatsko kemijsko društvo utemeljili su nagradu „Vladimir Prelog“ koja se dodjeljuje mladim znanstvenicima za rezultate u području organske kemije, a odavanje počasti hrvatskom nobelovcu nastavilo se i nakon njegove smrti, 7. siječnja 1998.
Iste godine, 18. rujna, u Zürichu je osnovano Švicarsko- hrvatsko društvo „Vladimir Prelog“ koje je 2001. podiglo spomen- ploču u Prelogovu čast na zgradi ETH-a te je iste godine u suradnji s HAZU-om organiziralo pokop urne s Prelogovim pepelom u arkadama na zagrebačkom Mirogoju, gdje je 2009. pokopana i njegova supruga Kamila Prelog.
Vladimir Prelog dobio je ulice sa svojim imenom u Zagrebu i Sarajevu, gdje mu je podignuta i spomen- ploča na rodnoj kući. U Zagrebu su mu poprsja postavljena na ulazu u Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (rad Ivice Antolčića) i u Institutu Plive (rad Kuzme Kovačića), dok mu je u Osijeku poprsje, rad Marijana Sušca, postavljeno pored gimnazije koju je pohađao, zajedno s poprsjima druge dvojice slavnih učenika osječke gimnazije, Josipa Jurja Strossmayera i Lavoslava Ružičke. Replika Antolčićeva poprsja iz Zagreba postavljena je i u Pragu, u Visokoj kemijsko- tehnološkoj školi gdje je Prelog studirao od 1924. do 1928.
U Zagrebu 2005. Kemijska i geološka tehnička škola mijenja ime u Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, na kojoj je postavljen Prelogov reljef, rad Franje Kordića. Od 2004. u Zagrebu u okviru Društva diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko- tehnološkog studija djeluje Akademski zbor „Vladimir Prelog“, osnovan 1991. pod imenom „Chemicae ingeniariae alumni“.
U Sarajevu je Hrvatsko kulturno društvo Napredak ustanovilo fond za stipendiranje mladih i nazvalo ga u čast dvojice svojih nekadašnjih stipendista i nobelovaca, Vladimira Preloga i Ive Andrića. Poštanske marke s Prelogovim likom izdale su Hrvatska i BiH, ali ne i Švicarska. U Međimurju postoji gradić Prelog, no njegovo ime nema veze s prezimenom našem nobelovca, osim možda iste etimologije.
Povodom stote godišnjice rođenja, hrvatski kemičari poduzeli su velik napor kako bi popularizirali lik i djelo Vladimira Preloga u Hrvatskoj, gdje ga se uglavnom slavi jedino zbog činjenice da je jedan od trojice Hrvata koji su dobili Nobelovu nagradu. Nažalost, rijetki znaju zašto je dobio najuglednije priznanje na svijetu, gotovo nitko ne zna da ga nije dobio sam, nego zajedno s još živućim britanskim kemičarom Johnom Cornforthom, nerado se spominje da je Nobelovu nagradu dobio kao Švicarac, a upitno je ima li nekoga izvan kemijske struke koji je upoznat s Prelogovim zaslugama za kemiju i znanost. Iako je umro istog datuma kao i Nikola Tesla, Vladimir Prelog će teško ikada doživjeti njegovu slavu i popularnost, no knjiga Miljenka Dumića i Krunoslava Kovačevića, Ogledi o Vladimiru Prelogu, značajan je doprinos u tom smjeru.
Spomenimo stoga kao zaključak pričicu koju je Vladimir Prelog čuo od Ive Andrića, o mravu koji je naumio iz Sarajeva otputovati u Jeruzalem. Kad su mu rekli da je to nemoguće jer je razdaljina prevelika, a on premalen, mrav je odgovorio: „Nije važno da dođem u Jeruzalem, važno je da sam na pravom putu.“
Fotozapis
Dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije prof. dr. Stanislav Kurajica pozdravlja okupljene na promociji knjige
Uzvanici i drugi poštovatelji Vladimira Preloga na promociji knjige
U prvom redu prvi slijeva kipar Ivica Antolčić, autor Prelogovih poprsja u Zagrebu i Pragu, treći autor knjige dr. Krunoslav Kovačević, četvrti akademik Nenad Trinajstić, peti recenzent prof. dr. Vitomir Šunjić, drugi zdesna autor dr. Miljenko Dumić
Dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije prof. dr. Stanislav Kurajica i predsjednica Odbora za obilježavanje stote obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga prof. emer. Marija Kaštelan- Macan
Akademik Nenad Trinajstić prisjetio se svojih susreta s Vladimirom Prelogom
Prof. Emer. Marija Kaštelan- Macan podsjetila je na obilježavanje stote godišnjice rođenja Vladimira Preloga...
… i na niz akcija i priloga poduzetih u okviru toga projekta
Autor knjige dr. Krunoslav Kovačević
Autor knjige dr. Miljenko Dumić
Knjiga u kojoj su na jednom mjestu prikupljeni radovi
koje su o Prelogu napisali njegovi suvremenici, kolege i učenici
Jedan od tekstova o Vladimiru Prelogu namijenjem mladima
Jedan od članaka objavljenih u knjizi Ogledi o Vladimiru Prelogu
Strip Darka Macana „I ja želim biti kao Prelog”, iz 2006.
Obiteljske slike Vladimira Preloga
Zadnji objavljeni članak posvećen Vladimiru Prelogu u knjizi je
„17. obljetnica Hrvatskog humanitarnog foruma Švicarske” s portala www.croatia.ch
Za portal: Marijan Lipovac, marlipovac@yahoo.com
*****
PS:
S obzirom da su Hrvatski internet portal Švicarske www.croatia.ch i časopis Hrvatskog kulturnog kluba Švicarske Libra u okviru obilježavanja stote godišnjice rođenja Vladimira Preloga, a i ranije, objavili niz priloga raznih autora o Vladimiru Prelogu, između ostalog i priloge dr. Krunoslava Kovačevića, jednog od dvojice autora ove vrijedne knjige, a Hrvatski humanitarni forum Švicarske otpremio donacije profesora Preloga Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagreb te Švicarsko- hrvatsko društvo „Vladimir Prelog“ podiglo spomen- ploču u Prelogovu čast na zgradi ETH-a i u suradnji s HAZU-om organiziralo pokop urne s posmrtnim ostacima prof. Preloga i njegove supruge Kamile Prelog, dr. Kovačević se javio glavnom uredniku portala, preko kojeg je bio u stalnom kontaktu sa sve četiri spomenute udruge i poslao mu poziv na predstavljanje knjige, a nakon predstavljanja knjige, između ostalog, napisao i sljedeće:
Poštovani gosp. Zvonimire,
koristim priliku da Vas izvjestim da je naša knjiga konačno gotova, te da je uspješno predstavljena u srijedu na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, sljedniku Tehničkog fakulteta na kojem je od 1935.- 1941. radio profesor Prelog. Knjigu smo predstavili kao što je bilo i u najavi.
Gledajući na reakcije publike i osoba koje su prolistale knjigu, možemo govoriti o vrlo pozitivnom dojmu kod sviju. Naročito su ih se dojmile originalne fotografije i dokumenti, koji do sada nisu bili poznati široj javnosti
Distribucija knjiga će ići iz dekanata fakulteta, a predviđeno je da ju dobiju svi istaknutiji kemičari u Hrvatskoj, zatim zavodi i knjižnice po fakultetima i znanstvenim institutima, izdavači knjiga i časopisa koji su dozvolili da se pojedini članci otisnu u našoj knjizi, pojedinci u Hrvatskoj i inozemstvu (naročito u Švicarskoj), koji su dostavili pojedine članke ili fotografije, stručna i znanstvena društva u području prirodnih znanosti i drugi zainteresirani. Jasno, određeni broj knjiga već smo dostavili u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.
Poštovani g. Zvonimire, Vama još jednom hvala na svim naporima u očuvanju uspomene na prof. Vladimira Preloga, a mogu Vam reći da je u knjizi i pripadajućem DVD-u, otisnut veći broj tekstova s adrese www.croatia.ch.
Srdačan pozdrav,
Kruno Kovačević
*****
Kako je u međuvremenu knjiga s priloženim DVD-om stigla na ruke gl. urednika portala, imamo mogućnost objaviti linkove na originale u knjizi otisnutih priloga s adrese portala:
Stranica 66:
Vidno mjesto na profesorovom radnom stolu zauzimala je znamenita Meštrovićeva skulptura „Povijest Hrvata“
Foto: Z. Mitar - slika iz fotozapisa priloga:
U spomen hrvatsko-švicarskom nobelovcu prof. Vladimiru Prelogu
Stranica 75:
Postavljanje spomen ploče V. Prelogu na zgradu ETH, Universitätsstrasse 16, Zürich, siječanj 2001.
Slijeva: K. Kovačević, I. Szele, D. Arigoni, N. Waespe- Šarčević, M. Dumić, S. Mutak, L. Tomašić, K. Prelog, I. Padovan, I.N. Jović, & V. Jović
Foto: Z. Mitar
Stranice 462-464:
Akademski zbor „VLADIMIR PRELOG“ - Zagreb
Stranice 560-561:
Sjećanje na AMAC-CH i na prof. Vladimira Preloga
Stranica 562-564:
Pretstavljene tri edicije o Vladimiru Prelogu
Stranice 579-586:
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE
Zagreb, Marulićev trg 19
Svečanost otkrivanja brončanoga portreta Vladimira Preloga
Stranice 594-596:
17. obljetnica Hrvatskog humanitarnog foruma Švicarske
Prilog Marijana Lipovca, autora gornjeg prikaza s predstavljanja knjige,
izašao je prekasno za objavljivanje u knjizi, no donosimo ga ovdje:
PS dodao: Zvonimir Mitar, zmitar@gmx.net
Početak
|
