24.05.2007.

Hrvatski skladatelji XX. stoljeća pod velom tišine svih jugoslavenskih režima

FRANJO DUGAN (1874.-1948.)

FRANJO DUGAN (1874.-1948.) Taj genijalni lik crkvenog glazbenika ovih naših prostora, svoju glazbeničku karijeru je započeo samouk, te je stekao veliku vještinu na orguljama, da bi kasnije postao najboljim dotadašnjim orguljašem u Hrvatskoj. Uz studije matematike i fizike, učio je glazbu kod V. Kolandera, te mu bio ujedno i asistent-orguljaš u zagrebačkoj prvostolnici. Nakon Kolanderove smrti postao je orguljaš zagrebačke katedrale i na tom mjestu ostao gotovo do smrti. Kompoziciju je diplomirao 1908.g. u Berlinu, a bio je i predavač na Muzičkoj akademiji u Zagrebu do 1941.g. Naravno da je preko svog prvog i najdražeg zanimanja, glazbenika-orguljaša, stekao i ljubav i zanimanje općenito za crkvenu glazbu i ljepotu duhovne i liturgijske glazbe. Rano se je povezao s cecilijanskim pokretom u Hrvatskoj, kojemu je služio ne samo stručnim člancima, predavanjima i dugogodišnjim uređivanjem glazbenog priloga časopisa "Sveta Cecilija" već i svojim zbornim crkvenim skladbama , u kojima je davao primjer skladanja uzvišene crkvene glazbe u našem duhu i stilu, oslobođene germanskog ili talijanskog utjecaja. S tim u vezi svakako je važno Duganovo propagiranje starih crkvenih napjeva iz zbirke CITHARA OCTOCHORDA (1701.g.), te obrade tih napjeva i harmonizacije za zborove, te potom njihovo objavljivanje u HRVATSKOM CRKVENOM KANTUALU (1934.g.) Nema područja liturgijske godine koje nije obuhvaćeno starim hrvatskim napjevima koje je harmonizirao i za zbor uredio Franjo Dugan. No tri područja svakako zauzimaju istaknutije mjesto. To su pjesme iz doba Adventa, pjesme iz doba Korizme i Uskrsa, a najpopularnije su svakako pjesme iz doba Božića.

Dugan je ostavio veći broj skladbi i to instrumentalnih i vokalnih. Svakako da ipak u instrumentalnim djelima dominiraju i po broju i po kvaliteti ona napisana za orgulje -među kojima se posebno ističu: Tokata u g-molu, Kromatska fuga u c-molu i Preludij i fuga u H-duru. Orkestralnom glazbom nije se mnogo bavio pa imamo nekoliko gudačkih kvarteta, Uvertiru i Simfonijski andante. Na vokalnom području ostavio je mnoštvo harmonizacija i obrada za zborove i samostalnih skladbi, ponajviše duhovnog sadržaja i nekolicinu svjetovnog. Također valja istaknuti i njegov znanstveni i teoretski rad koji je rezultirao s nekoliko vrijednih glazbeno-teorijskih djela i to; Elementarna teorija muzike (1922), Vježbe za zborno pjevanje (1923), Nauk o glazbalima (1944) , Nauk o formama (1944), te Akustiku koja je ostala u rukopisu.

*****

KRATKI OPIS GLAZBENIH PROJEKATA

CD: "FRANJO DUGAN -HRVATSKE BOŽIĆNE PJESME"
(snimljeno 2000.g. u varaždinskoj Katedrali, trajanje: 50,40 min., izdavač:
HPD "SLAVULJ" Petrinja, izdano 2002.g.)

SNIMILI: Mješoviti Oratorijski zbor crkve sv. Petra HOSANNA (Zagreb), Mješoviti zbor HPD "SLAVULJ" (Petrinja), DJEVOJAČKI ZBOR -SCHOLA CANTORUM crkve sv. Petra (Zagreb), Ženski komorni zbor HPD "JEKA" (Samobor)
SOLIST: Mirta Pandurić-Kudrna
SURADNICI: dr. fra Bonaventura Duda, dr. fra Izak Špralja msgr. Juraj Jezerinac i Josip degl'Ivellio
DIRIGENT: JOSIP DEGL'IVELLIO

U proteklom desetljeću napokon smo mogli javno zapjevati naše hrvatske božićne napjeve i pjesme. Tako je nastala potreba i potražnja i za snimkama istih. Mnogi su se uvaženi glazbenici bolje ili lošije uhvatili ukoštac s tom naizgled laganom, ali i dosta tankoćutnom glazbenom problematikom -obrade narodnog (crkvenog) napjeva u duhu liturgije i tradicije našeg naroda. Slušajući pažljivo na radiju i televiziji mnoge obrade nisam našao zadovoljstvo i veličinu kao onda kada sam još kao dječak čuo snimku božićnih pjesama u izvođenju splitskog zbora Gospe od Zdravlja, a pod ravnanjem fra Stanka Romca, koji su pjevali uz orgulje božićne napjeve u obradi Franje Dugana. Kasnije kroz liturgijsku praksu i aktivno sudjelovanje u glazbenom životu Crkve došao sam do zaključka da je harmonizacija Franje Dugana upravo najidealnija. Stoga i ovaj CD koji sadrži 16 božićnih napjeva za mješoviti zbor i orgulje u harmonizaciji Franje Dugana, te pjesmu U SE VRIJEME GODIŠTA (koja je zbog svoje popularnosti nezaobilazna na nosačima zvuka s božićnim temama, a Dugan ju nije harmonizirao), u harmonizaciji o. Anselma Canjuge, čini doprinos našoj božićnoj tradiciji i ljepoti napjeva hrvatske glazbene, liturgijske baštine, ali i ukazuje na važnost glazbenika, obrađivača i orguljaša Franju Dugana.

*****

Zagreb, 18. travnja 2007. mo. Josip degl' Ivellio

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Sutra na portalu:
Maestro degl' Ivellio nam predstavlja (9): EMIL COSSETTO (1918. -2006.)

Početak